Prva plantaža u gornjem Podrinju: Porodica može živjeti od 500 stabala lješnika

Bez autora

Jul 15 2012

U selu Lunje kod Prače raste prva plantaža pitomog lješnika u ovim krajevima. Njen vlasnik Muzafer Šehović, diplomirani ekonomista, do sada nije imao previše veze sa poljoprivredom. On je na zapuštenoj i totalno neiskorištenoj površini zasadio skoro 500 stabala lješnika, jer smatra da se moramo okrenuti proizvodnji hrane. Odlučili su se za lješnik zato što je ovdje prirodno stanište divlje lijeske, ali i zbog ekonomskih razloga, jer iako se čeka izvjesno vrijeme do prvog branja, to je vrlo profitabilan biznis, pa je zarada osigurana. Pripremu zemljišta i sadnju završio je prije dvije godine, započeta je gradnja sistema za novodnjavanje i to će biti osnovna, početna investicija u poslu od kojeg se mnogo očekuje. Naime, za košenje trave, okopavanje i orezivanje sadnica i berbu potrebno je utrošiti 30 radnih dana godišnje, a plantaža višestruko uzvraća.

U selu Lunje kod Prače raste prva plantaža pitomog lješnika u ovim krajevima.

Njen vlasnik Muzafer Šehović, diplomirani ekonomista, do sada nije imao previše veze sa poljoprivredom. On je na zapuštenoj i totalno neiskorištenoj površini zasadio skoro 500 stabala lješnika, jer smatra da se moramo okrenuti proizvodnji hrane.

Sigurna zarada

- Odlučili smo se za lješnik zato što je ovdje prirodno stanište divlje lijeske, ali i zbog ekonomskih razloga, jer iako se čeka izvjesno vrijeme do prvog branja, to je vrlo profitabilan biznis, pa je zarada osigurana - kazao nam je Šehović.

Pripremu zemljišta i sadnju završio je prije dvije godine, započeta je gradnja sistema za novodnjavanje i to će biti osnovna, početna investicija u poslu od kojeg se mnogo očekuje. Naime, Šehović tvrdi da je za košenje trave, okopavanje i orezivanje sadnica i berbu potrebno utrošiti 30 radnih dana godišnje, a plantaža višestruko uzvraća.

- U Šimanovcima kod Beograda obišao sam plantažu koja se prostire na 80 hektara. To je prelijep prizor, ali iza svega stoji čisto ekonomska računica. Lješnik počinje rađati u petoj, a optimalni rod dolazi u sedmoj godini. Jedno stablo da od 10 do 15 kilograma, a rađa 50 godina - kaže Šehović.

Velika potražnja

Prema sadašnjim cijenama, jedna četveročlana porodica može živjeti sa 500 stabala uz veoma malo rada.

Šehović kaže da je potražnja mnogo veća od ponude i da zato proizvođači lješnika ne traže tržište nego ono traži njih.

Vjeverice nisu problem

Početak podizanja plantaže u Prači pratili su nevjerica i pitanja, poput onog kako lješnik sačuvati od vjeverica.

- Postoje dva humana načina da se spriječi ta neplanirana berba. Jedan je da na rubovima plantaže postavite zvončiće, jer se vjeverice strašno plaše zvona i više ne dolaze. Drugi je da oko plantaže napravite kućice za vjeverice i u njima otvor kroz koji će propadati veći plodovi. Tako će vjeverice brati lješnike i za nas - kaže Šehović.